Promijeniti pravce razvoja društva na planeti Zemlja je i lako i teško. Lako – jer nisu potrebna posebna ulaganja, potrebno je samo promijeniti način razmišljanja. Teško – jer se teško mijenja način razmišljanja. Albert Ajnštajn je zapisao: Svijet se ne može promijeniti načinom razmišljanja kako je do sada stvaran. Posticanje novog, drugačijeg načina razmišljanja o razvoju.
U kom pravcu ide sadašnji svijet? Pod uticajem procesa globalizacije u posljednjih je nekoliko decenija došlo do niza tehnoloških, ekonomskih, političkih i društvenih promjena. Navedene promjene transformirale su svjetsku ekonomiju i uticale na poslovno okruženje preduzeća. Materijalni oblik stvaranja vrijednosti u sve većem obimu rezultat je nematerijalnih činilaca, tako da se i materijalna proizvodnja sve više zasniva na znanju. Od prodaje proizvoda sve se više ide ka pružanju usluge proizvodom.
Resursi: zemlja, rad i kapital na granici su svoga ekonomskog iscrpljenja. Zato će u idućim desetljećima snažno jačati ekonomija nasilja. Ekonomiju nasilja može obuzdati samo intelektualni kapital, kako se na nasilje ne bi odgovorilo nasiljem (izvor Izvor: Prof.dr.sc. Dragomir Sundać, Mr.sc. Nataša Švast, Intelektualni kapital, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva RH, 2009).
Održivi razvoj danas, od svih struka, najbolje poznaju ekonomisti. Oni najviše zloupotrebljavaju ideju održivog razvoja. Međutim, ipak postoji na Planeti jedna gora stvar od ekonomista, a to je neekonomista. Naravno očekuje sa pomaljanje dalekovidne ekonomije, ekonomije koja bi se mogla nazvati prirodna&društvena ekologija. Danas se nalazimo na petom nivou razvoja našeg dijela svemira. Možda će se na šestom ili sedmom nivou uspostaviti pomenuti meta sistem priroda&društvo. Jer, današnji konflikt između prirode i društva je rezultat činjenice da su priroda i društvo dva sistema od kojih se svaki razvija po svojim zakonitostima, a na istom prostoru. Filozofija cirkularne ekonomije, lansirana u martu 2014. je naznaka pomaka u tom smislu.
Autor knjige se od 1966. godine bavi problematikom očuvanja čistoče zraka – kao saradnik Instituta za procesnu tehniku, energetiku i tehniku sredine Mašinskog fakulteta u Sarajevu. U knjizi se daje čitav tok aktivnosti na očuvanju čistoće zraka u gradu Sarajevo (1967 – 1991), te u Kantonu Sarajevo do danas (http://novovrijeme.ba/kako-smanjiti-zagadjenja-kvalitet-zraka-i-nasa-ugrozenost/), uz pružanje mnogih znanja.
Udrugoj polovini 1991. godine pa do početka rata, član je jednog od brojnih međunarodnih timova koji rade na pripremi Svjetske konferencije o okolini i razvoju (Rio 92). U toku rata autor knjige radi u Ministarsvu obnove vlade R BiH. U opkoljenom Sarajevu objavljuje desetak radova i izdaje dvije knjige, prva o metodologiji procjeni ratne štete i druga o održivom razvoju BiH (na bazi materijala o pripremi Rio konferencije). Interesantno je pogledatri dijelove tih radova i knjiga danas.
Autor daje svoje viđenje uzroka rata i navodi četiri civilne osobe koje su, po njemu, zaslužne za obstanak Bosne i Hercegovine. Dalji razvoj države ne vidi sve dok su jača prava samozvanih etničkih vođa od prava svakog građanina države.
Kroz više razvojnih strategija na nivou Države, nakon rata učestvuje u kreiranju razvoja Bosne i Hercegovine. Kako se danas vidi taj rad. Na anonimnom konkursu Fondacije Soros na temu model privatizacije u BiH 1966. godine, dijelu prvu nagradu. Interesantno je pogledati taj predloženi model privatizacije i uporediti ga s onim aktuelnim.
U Bosni i Hercegovini se uz podršku EU i drugih međunarodnih organizacija snažno razvoja infrastruktura zaštite okoline. Postoji samo jedan problem – kako se razvija državna infrastruktura sve manje se zna šta je to zaštita okoline. Kombinacija svjetskih nosilaca ekonomije nasilja i domaćih izdajica (ljudi niskog znanja i morala) razara se tkivo Bosne i Hercegovine, čak i kroz zaštitut okoline. Najveći okolinski problem u BiH je visoka stopa nezaposlenosti. Loši uslovi života i slaba ishrana utiču na zdravlje, nepovoljnije nego zagađen zrak ili voda, nego emisija stakleničkih gasova. Isto tako, niska zaposlenost ne omogućava da se stvara ekonomska osnova države za ulaganja u zaštitu okoline. A mi kreitamo zaštitu okoline za strance i za naše bogate. (http://novovrijeme.ba/upravljanje-otpadom-razmisljati-na-drukciji-nacin/).
Kuda ide okolinska politika u BiH? Kako treba da ide? (http://novovrijeme.ba/deset-nepravilnosti-kod-dobijanja-okolinske-dozvole/)
Posebnu pažnju svjetske stručne i političke javnosti izaziva energija (energija, a ne energetika). Energija pokreće svijet. Međutim, malo ko razumije fenomen energije. Energiju nije niko nikada ni vidio ni osjetio. Energija nije nikome ni potrebna. Potrebni su samo učinci energije, usluge energijom. Ukoliko nam ne treba energija, onda nije važna ni njena cijena. I tu nastaje veliko nerazumijevanje. Energetičari prodaju energiju po određenoj cijeni, a kupcima je potrebna energijska usluga sa određenim troškom. Oni koji su shvatili tu diskrepanciju pojavljuju se sa novim proizvodom, kod nas potpuno nepoznatim, koji se zove energijska efikasnost. To je budući primaran proizvod proizvođača energije, unosan biznis za mnoge druge. Međutim, mi nemamo ni uspostavljeno tržište za taj veoma profitabilan proizvod. Istraživanje na internet istraživačima pokazuje da ključni političari u BiH nisu nikada izgovorili riječ energetska efikasnost - http://www.ceteor.ba/images/ceteor_juli2.pdf, (http://novovrijeme.ba/kupiti-energiju-ili-platiti-energijsku-uslugu/).
Kao jedan od primjera prati se blamaža oko snabdjevanja sarajevskog kantona zemnim gasom. Autor knjige je bio više puta plaćen da (u timu s drugima) napiše kako upravljati energijskim sistemom kantona – u Knjizi se daju izvodi. A šta je urađeno? Zašto se sistem komunalne energetike nalazi u ćor sokaku. Zašto stalno reaguje ministar koji nije kriv za ovu situaciju. Ko je odgovoran?
Elektroenergijsko tržište u Bosni i Hercegovini se rasprostire na tri teritorije, kako su je bile zauzele tri vojske. Tri politike drže tri elektroenergijske organizacije u BiH, kroz to drže privredu, drže vlast. Aluminij dd. Mostar nema pravo da kupuje struju od protivničkih elektroprivreda i posluje sa gubitkom. Samo kada bi se direkcija Aluminija preselila sa teritorije Elektroprivrede HZ HB u Nevesinje (RS), imao bi najjefitiniju struju u BiH i poslovao bi pozitivno (http://novovrijeme.ba/do-kada-ce-postojati-tri-elektricna-entiteta/ ).
Izvod iz Toma 2, o razvoju energijskog sistema BiH, nalazi se na webu REIC-a, očekujući reakciju stručne i druge javnosti, koja će biti takođe unesena u Knjigu (http://www.reic.org.ba/images/Position%20paper%20FINAL%20online.pdf ).
Energijska efikasnost, kao proizvod predstavlja tehno-ekonomsku kategoriju. Društvo (vlada) treba da djeluje da se poveća energijska efektivnost, kao društvena kategorija korištenja energije. Bosna i Hercegovina je veliki raspisnik energije, mada ne i najveći. Najveći rasispnik energije na svijetu je Ukrajina www. Kličko. Da li su to znali kreaktori ukrajinske krize, krajem 2013-e). http://novovrijeme.ba/zelena-ekonomija-paradigma-centralnog-grijanja/, http://novovrijeme.ba/troskovi-energije-bukagije-na-nogama/
Da li su termoelektrane, ili pod kojim uslovom su, na liniji održivog razvoja BiH. Danas za direktore elektroprivrednih organizacija zaštita okoline nije problem. Prepisaće nepotrebno stroga pravila koja nam nameće Energijska zajednica, naravno ukoliko prate rad te zajednice, jer od domaćih vlasti neće biti obavješteni. Problem je donošenje odluke o zaduživanju za milijardu maraka ili eura, a da se javnosti, vlada i parlament ne obavjeste o postupku procjene rizika investicije i bez objavljivanja procedure osiguranja kvaliteta i smanjenja rizika. Na bazi čega poduzetnici ili vlasti i parlamnet donose odliuke o zaduživanju i investiranju. U doba SFRJ, nakon promašaja u brojne velike objekte (FENI, HE Gornja Drina, Obrovac, TE Ugljevik II, pa i TE Gacko) postojala je zagonetka: Šta je to, što je veće, lakše se promaši. Odgovor je bio: investicija. Kao građanin i stručnjak, autor Knjige je prisustvovao zasjedanju Parlamenta FBiH u julu 2014, kada je data saglasnot za aktivnosti u vezi gradnje TE Tuzla 8 i TE Banovići 1. Javio se - kao gost - za riječ. Dobio ju je prije direktora Elektroprivrede i direktora Rudnika mrkog uglja Banovići. Rekao je: ne brinite za ekologiju, brinite se za ekonomiju. Maloj zemlji nije lako donijeti veliku odluku. Ne znamo šta se sve priprema u svijetu. Na čemu se zasniva ovaj oprez? - http://novovrijeme.ba/ekoelektrane-i-nova-zakrpa-na-staru-vrecu/, http://novovrijeme.ba/ekoelektrane-ii-partneri-za-razvoj-podrucja/
Klimatske promjene su najveći problem u istoriji čovječasntva. Problem je globalni, politički, ekonomski. Klimatske promjene izazivaju najrazvijenije države svijeta (i na tome zarađuju), dok posljedice snose nerazvijene zemlje i zemlje u razvoju. Stoga postoje mehanizmi pomoći zemljama koje trpe klimatske promjene i koje nemaju institucionalnih sposobnosti adaptacije promjeni klime. Međunarodne organizacije su pet puta bile organizirale seminare u BiH kako bi ta država koristila međunarodne finansijske mehanizme po osnovu odgovornosti razvijenih država. Seminari su bili jednodnevni, iz tri dijela. Političari i stručni radnici ministarstava su svaki put pobjegli poslije slikanja za TV ili u najboljem slučaju nakon prve kafe pauze. Političarima i službenicima u vlasti se gadi da traže taj novac (nepovratna sredstva). Koliko nova smo do danas izgubili (http://novovrijeme.ba/kad-niko-nece-da-slusa/).
UNDP BiH je bio ponudio Vijeću ministara da u njegovo ime ishoduje sredstva za izradu državnih izvještaja o klimatskim promjenama, čiji je naglasak na procjeni promjena klime i načinima adpatacije klimatskim promjenama. UNDP je vodio projekte. Iz zaključaka Vijeća ministara (prošli i aktuelni sastav) se vidi da nisu shvatili o čemu se radi. Mislili su da time BiH udovoljava zahtjevima međunarodne zajednice, a ne da se radi o dokumentu gdje se predviđaju naizmjenično sušni periodi i periodi sa intenzivnim padavinama, i gdje se predlažu mjere adaptacije; to su dokumenti koji trebaju nama, a ne međunarodnoj zajednici (http://novovrijeme.ba/mehanizmi-trgovine-neemitiranja-ugljendioksida/)
Sistemi menadžmenta (sistemi upravljanja, kako je to prevedeno u bh. standardima) se različito shvataju. U mnogim firmama – izgleda – jedini cilj certifikata je da se popuni mjesto na zidu gdje je nekada visila Titova slika. Mnoga preduzeća se certificiraju po stranim standardima, pa se dokumenti prevode na domaći jezik. Jedan od ciljeva standarda je da se dva menadžera mogu razumjeti, da znaju o čemu govore. Ovaj osnovni cilj standarda u velikom broju slučajeva nije zadovoljen.
U svijetu, time u BiH postoji konflikt u pogledu zahtjeva za korištenjem prostora. Malo ko od pretendenata na prostor razumije logiku rješavanja tog konflikta. Ima ih koji kroz dobijenu okolinsku dozvolu dokazuju da se fabrika može graditi na datom području. Ima načelnika općina koji okolinsku dozvolu izdatu za jednu lokaciju prihvataju za drugu lokaciju. Ima nerazumjevanja u pogledu izdavanja koncesija za korištenje prirodnih resursa. Ima onih koji izdaju koncesije za resurse koji nisu na tlu i pod tlom, mada korištenjem energije vjetra i sunca, niko ne umanjuje mogućnost drugima da koriste tu istu energiju, što je smisao koncesionih naknada. U Knjizi se daje kompletna metodologija rješavanja konflikta u prostoru u 13 koraka. Svi ovi koraci se mogu naći u različitim zakonima u entitetima, kantonima i distriktu, ali razbacani (http://novovrijeme.ba/konflikti-interesa-u-prostoru-pravna-drzava-to-nam-treba/.
Autor knjige je, kao nastavnik Mašinskog fakulteta, osnovao usmjerenje Okolinsko inžinjerstvo, organizirao dva postdiplomska studija, uveo osam predmeta i iza sebe ostavio dva docenta. Ipak se pita kuda ide obrazovanje u BiH, kako se svi zajedno igramo bolonjskog procesa. Kuda ide bh. nauka. Naučnici i pseudonaučnici bi htjeli da država izdvaja više novca za nauku, za njih. A država ne traži ništa od nauke, pa su i ova mala ulaganja nedovoljno efektivna. Nakon drugog svjetskog rata Japan je imao politiku da država ne finansira naučno-istraživački rad, nego da se naučnici uključe u rješavanje prizemnih, rutinskih problema naučnim metodama, kako bi povećale efikasnost mjera rekonstrukcije društva i privrede. To je bio povod da autor knjige, još u toku prve godine rata u BiH 1992. godine osnuje konsalting firmu CETEOR (http://www.ceteor.ba/bs/we ). Kako je uspostavljen i šta radi.
Može se naći intelektualaca koji se zalažu za ekologiju. Ima direktora koji brinu o okolini. Do sada autoru Knjige niko nije znao da odgovori na pitanje: na slici fabrika sa gustim crnim dimom: kako ova fabrika djeluje: (i) na okolinu, (ii) na prirodu, (iii) na ekologiju? (http://novovrijeme.ba/ne-ide-se-tako-u-evropsku-uniju/). Nakon čitanja knjige (sva tri toma), za nadati se da će se mnoge nejasnoće u buduće izbjegavati.
Koje su stvarne ljudske potrebe, da li se društvo kreće ka njihovom zadovoljavanju. Kuda ide politika i demokratizacija bh. društva (http://novovrijeme.ba/paradigma-ljudskih-potreba-sedam-malih-hitlera/).
Jedan od značajnih ciljeva knjige je pojašnjenje terminologije i taksonomije, da se ne desi kao na primjer u jednoj TV emisiji gdje jedna strana govori o monitoringu zagađivanja, druga o monitoringu zagađenosti, a oba koriste termin monitoring zagađenja, pa se ne razumiju, pa se prepiru ko je u pravu.
Nedostatak znanja, nedostatak odgovornosti za neprimjenu znanja je najveći problem u BiH, veći od korupcije. Koliko škola korupcije postoji u BiH i u čemu se razlikuje bh. korupcija od korupcije u drugim zemljama. Neki strani investitori su rekli autoru knjige, možemo podnijeti korupciju, ali ne i tu bh. specifičnost. http://novovrijeme.ba/vlast-i-mito-to-sam-ja-prestao-krasti/
Na kraju, šta je to održivi razvoj Bosne i Hercegovine. To je lokalni razvoj, kada će se pod djejstvom zahtjeva lokalne zajednice graditi država prema vrhu. Postoje vrlo ekonomične djelatnosti koje treba podsticati, koje doprinose lokalnom zapošljavanju i privlačenju investitra, kao i održivom korištenju domaćih resursa -http://novovrijeme.ba/komunalna-energetika-1-razvojem-energetike-zaposljavati-gradjevinski-sektor/, http://novovrijeme.ba/proteste-zamijeniti-gradjanskim-forumima/.